Huế (Thành Phố Huế)
Huế (vijetnamski: 化, Hué) je glavni grad vijetnamske pokrajine Thừa Thiên-Huế, smješten na estuariju rijeke Parfemske rijeke u Južno kinesko more, 700 km južno od Hanoija i 1100 km sjeverno od Ho Ši Mina. Grad je od 1802. do 1945. godine bio glavni grad vijetnamske dinastije Nguyễn, iz kojeg je razdoblja ostao mnogo znamenitih građevina i spomenika u tzv. "Glavnom gradu", "Carskom gradu", "Zabranjenom ljubičastom gradu" i "Unutarnjem gradu". Zbog iznimne prirodne ljepote ove feudalne prijestolnice, Kompleks spomenika Huea je upisan na na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1993. godine.
Hue, poznat tada kao Phú Xuân, je bio prijestolnicom feudalnih gospodara obitelji Ngujen koja je od 17. do 19. stoljeća dominirala južnim Vijetnamom. Vladar sjevernog Vijetnama, Trịnh Sâm, ga je osvojio 1775. godine, a kada je car Gia Long iz dinastije Ngujen osigurao vlast u cijelom Vijetnamu, odabrao je Hue za svoju prijestolnicu.
Hue je ostao glavnim gradom Vijetnama sve dok car Bảo Đại nije abdicirao 1945. godine, nakon čega je osnovana komunistička vlada a sjeveru sa sjedištem u Hanoiju. Tijekom Vijetnamskog rata Hue se nalazio u Južnom Vijetnamu, ali u ratnoj zoni uz samu granicu sa sjeverom. Tijekom Tet ofanzive 1968. godine, u tzv. "Bitci za Hue" koja se smatra za najdužu i najkrvaviju bitku ovog rata, grad je jako stradao, a veliki broj njegovih stanovnika su pogubile komunističke snage nakon sukoba (tzv. "Hue masakr"). Nakon rata su njegovi spomenici prepušteni propadanju jer ih je Komunistička partija Vijetnama proglasila za "nazadne i rakrcionarne ostatke feudalnog režima".
Hue, poznat tada kao Phú Xuân, je bio prijestolnicom feudalnih gospodara obitelji Ngujen koja je od 17. do 19. stoljeća dominirala južnim Vijetnamom. Vladar sjevernog Vijetnama, Trịnh Sâm, ga je osvojio 1775. godine, a kada je car Gia Long iz dinastije Ngujen osigurao vlast u cijelom Vijetnamu, odabrao je Hue za svoju prijestolnicu.
Hue je ostao glavnim gradom Vijetnama sve dok car Bảo Đại nije abdicirao 1945. godine, nakon čega je osnovana komunistička vlada a sjeveru sa sjedištem u Hanoiju. Tijekom Vijetnamskog rata Hue se nalazio u Južnom Vijetnamu, ali u ratnoj zoni uz samu granicu sa sjeverom. Tijekom Tet ofanzive 1968. godine, u tzv. "Bitci za Hue" koja se smatra za najdužu i najkrvaviju bitku ovog rata, grad je jako stradao, a veliki broj njegovih stanovnika su pogubile komunističke snage nakon sukoba (tzv. "Hue masakr"). Nakon rata su njegovi spomenici prepušteni propadanju jer ih je Komunistička partija Vijetnama proglasila za "nazadne i rakrcionarne ostatke feudalnog režima".
Zemljovid - Huế (Thành Phố Huế)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Vijetnam
Zastava Vijetnama |
Oko 85 posto od 96 milijuna stanovnika su etnički Vijetnamci, a preostali dio sastoji se od 53 etničke manjine.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
VND | Vijetnamski dong (Vietnamese đồng) | ₫ | 0 |
ISO | Jezik |
---|---|
EN | Engleski jezik (English language) |
FR | Francuski jezik (French language) |
KM | Khmerski jezici (Central Khmer language) |
ZH | Kineski jezik (Chinese language) |
VI | Vijetnamski jezik (Vietnamese language) |